U trećem tromjesečju 2022. zaposlenost je iznosila 197.3 milijuna, 2% više od razine prije krize Covid-19.
Razlog za ovo rastuće zapošljavanje u državama članicama Mreže javnih službi za zapošljavanje prethodnih godina bio je uglavnom zbog značajnog povećanja sudjelovanja ljudi iz starijih dobnih skupina u radnoj snazi. Taj se trend nastavio u usporedbi s trećim tromjesečjem 2022. i 2019. s rastom zaposlenosti starijih osoba (55 do 64 godine) od +9.3%, ali je također porastao broj zaposlenih mladih osoba (ispod 25 godina) za 4.5%. godine, a broj osoba u najvećoj radnoj dobi bio je na istoj razini kao u trećem kvartalu 2019.
Slika 1: Zapošljavanje po dobnim skupinama; 3rd kvartal 2019., 2020., 2021. i 2022.: države članice PES-a u milijunima
Izvor: Baza podataka - Eurostat lfsi_emp_q, nema podataka za Lihtenštajn i Rumunjsku
Detaljna analiza pokazuje da je razvoj zaposlenosti u zemljama Europske unije, Islandu i Norveškoj (nema podataka za Lihtenštajn i Rumunjsku) jako varirao.
U sedam država članica PES-a zaposlenost je pala u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na treće tromjesečje 2019., a u Estoniji i Latviji broj starijih radnika također je bio ispod usporedivog tromjesečja.
Trendovi zaposlenosti za dobnu skupinu od 15 do 24 godine opali su iu baltičkim državama iu Južnoj Europi, također su pali u Luksemburgu, Malti i Portugalu, no zaposlenost je najznačajnije pala u Poljskoj, na -18.6%.
Za dobnu skupinu od 25 do 54 godine zaposlenost je pala u većini od dvanaest država članica na umjerenoj razini tijekom trogodišnje usporedbe; no u Latviji i Češkoj pao je za više od 4%.
Slika 2: Razvoj zaposlenosti (u %) i povećanje stope zaposlenosti (u postotnim bodovima) od 15 do 64 godine; treće tromjesečje 2019. do treće tromjesečje 2022.: države članice mreže PSE
Izvor: Baza podataka - Eurostat lfsi_emp_q, nema podataka za Lihtenštajn i Rumunjsku
U 2021. godini stopa zaposlenosti EU-27 (udio zaposlenih osoba u populaciji od 15 do 64 godine) dosegnula je 68.4%, što je najveća vrijednost u usporedbi za 10 godina. U 2020. godini zabilježen je tek pad od 1.1 postotni bod u odnosu na 2019. godinu, zbog mjera za očuvanje zaposlenosti. U trećem tromjesečju 2022. stopa zaposlenosti iznosila je 69.9%, 1.8 postotnih bodova više nego u trećem tromjesečju 2019.
Prema prognozi OECD-a za demografski razvoj iz kolovoza 2022., dvadeset država članica mreže PSE očekuje zamjetan pad radno sposobnog stanovništva od 15 do 64 godine do 2050. godine.
Predviđa se da će posebice zemlje istočne i jugoistočne Europe zabilježiti pad svoje radno sposobne populacije, ali baltičke države će zabilježiti najveći pad: Latvija -35.0%, Litva -33.4% i Estonija -14.1%.
Demografska tranzicija bit će jedan od ključnih izazova u nadolazećim godinama: u državama članicama mreže PES-a, 23.7 milijuna osoba u dobi od 15 do 19 godina potencijalno će ući na tržište rada 2022. (potencijalno, budući da se veliki dio još uvijek obrazuje ), u usporedbi s 27.1 milijuna ljudi u dobi od 65 do 69 godina koji odlaze. To već rezultira jazom potencijalne radne snage od 3.4 milijuna ljudi, koji će se povećati na 6.3 milijuna 2050. godine.
Slika 3: Relativna promjena radnog stanovništva u državama članicama Mreže javnih službi za zapošljavanje 2022.-2050.
Izvor: OECD, nema podataka za Lihtenštajn i Rumunjsku
Ostavi odgovor