Gotovo svi gospodarski sektori imali su očito pozitivan razvoj zaposlenosti tijekom posljednjih godina. Između 2014. i 2019. rast zaposlenosti unutar Europske unije bio je u prosjeku 6%; za muškarce s 5.7%, odnosno žene s 6.3%. Samo je nekoliko sektora poput poljoprivrede, rudarstva, financijskih usluga i usluga osiguranja, kao i usluga u privatnim kućanstvima, iznimka. Poduzeća koja posluju u informacijskom i komunikacijskom sektoru, turizmu i znanstvenim uslugama te umjetnosti, zabavi i rekreaciji zabilježila su stope rasta veće od 10 posto.
Taj je razvoj krenuo u drugom tromjesečju 2020. godine kao rezultat krize Covid-19 s izgubljenim 4.7 milijuna radnih mjesta (-2.4%). Situacija se malo opustila u trećem tromjesečju 2020. godine, međutim zaposlenost je nastavila opadati za 1.8% (-3.4 milijuna) u usporedbi s prethodnom godinom.
Nezaposlenost je nastavila opadati u gotovo svim članicama kao rezultat instrumenata za smanjenje radnog vremena uvedenih u drugom tromjesečju 2020. godine, međutim porasla je za 13.2 posto u trećem tromjesečju 2020. u usporedbi s prethodnom godinom. Istodobno je značajno smanjena primjena svih instrumenata usmjerenih na održavanje zaposlenosti, poput smanjenog radnog vremena ili sličnih mjera. Broj zaposlenika koji se koriste ovim instrumentima smanjio se s oko četrnaest na dva milijuna (u usporedbi s trećim i drugim tromjesečjem 2020.).
Pad razine zaposlenosti zbog pandemije bio je primjetan u svim državama članicama mreže PES, osim na Malti i Cipru (podaci nisu dostupni za Njemačku).
Zaposlenici u turističkom sektoru posebno su pogođeni u mnogim državama članicama. U ovom je sektoru u razdoblju od posljednjih pet godina otvoreno 1.1 milijun radnih mjesta, počevši od drugog tromjesečja 2020. godine, broj zaposlenih smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za više od 1.5 milijuna.
Sektori trgovine i maloprodaje te pružanje ostalih ekonomskih usluga također su zabilježili apsolutni pad u drugom i trećem tromjesečju 2020. godine, premašivši porast ostvaren u posljednjih nekoliko godina.
Poduzeća koja posluju u proizvodnom, transportnom i skladišnom sektoru, kao i u umjetnosti, zabavi i rekreaciji, također su doživjela gubitak radnih mjesta.
Izazovi iz 2020. godine rezultirali su rastom zaposlenosti kako u industriji opskrbe energijom, tako i u sektoru informacija i komunikacija. Otvoreni su i dodatni poslovi u javnoj upravi i tvrtkama koje nude financijske usluge i usluge osiguranja.
Tablica 1: Razvoj zaposlenosti po gospodarskim sektorima u EU-27 između 2014. i 2019 .; promjena razine zaposlenosti u 2nd i 3rd tromjesečja 2020. u usporedbi s prethodnom godinom, u tisućama
U drugom i trećem kvartalu 2020. sektori u državama članicama mreže uglavnom su se razvijali djelomično prilično slično; zaposlenost u turističkoj industriji sve je manja u svim državama članicama, au mnogim zemljama i poslovi u proizvodnji, transportu i skladištenju također su pokazali negativan trend. Zaposlenost u građevinarstvu općenito je opala, no porasla je, na primjer, u Hrvatskoj, Estoniji i Češkoj.
Poduzeća koja posluju u informacijskoj i komunikacijskoj industriji otvorila su nova radna mjesta u mnogim zemljama, na primjer u Slovačkoj, Portugalu i Mađarskoj.
Smanjenje zaposlenosti muškaraca i žena bilo je u drugom i trećem tromjesečju na sličnoj razini; radna mjesta s punim radnim vremenom opala su znatno jače od broja honorarnih zaposlenika u usporedbi s prethodnom godinom.
Tablica 2: Promjena zaposlenosti u 2nd i 3rd tromjesečja 2020. u usporedbi s prethodnom godinom za muškarce i žene, na puno radno vrijeme i na nepuno radno vrijeme; u postocima
Ostavi odgovor