Kriza Covid-19 i rezultirajući pad ekonomske proizvodnje u prvih šest mjeseci 2020. ostavljaju duboke ožiljke na europskom tržištu rada. Visoka razina nesigurnosti uzrokovana krizom utjecala je na obrasce potrošnje kućanstava i na spremnost tvrtki da ulažu i nastavlja to činiti i dalje. Potražnja za robom i (turističkim) uslugama naglo je opala. To je popraćeno padom dostupnosti posla na europskom tržištu rada s brojem stvarnih odrađenih sati u drugom tromjesečju 2020. 14 indeksnih bodova ispod razine u 2006. i 15 bodova ispod razine iz drugog tromjesečja 2019.
Tablica 1: Indeks ukupnih stvarnih odrađenih sati (referenca 2006 = 100) na glavnom poslu u državama članicama PES mreže: 2. tromjesečje 2019. i 2. tromjesečje 2020. i promjena indeksnih bodova
Napomena: Nema podataka o Njemačkoj
Izvor: Baza podataka - Eurostat lfsi_ahw_q, posljednje ažuriranje 7.10.2020
Slika 1: Indeks ukupnih stvarnih sati odrađenih na glavnom poslu u EU-27 prema spolu (2006. = 100): Usporedba Q2 2019 i Q2 2020
Izvor: Baza podataka - Eurostat lfsi_ahw_q, posljednje ažuriranje 7.10.2020
Da bi se spriječila nezaposlenost, gotovo sve države članice provodile su ili prilagođavale kratkoročne radne programe koji predviđaju smanjenje radnog vremena do 100% u skladu s razvojem na nacionalnim tržištima rada. Brojne države članice stvorile su i pravnu osnovu za tvrtke da privremeno otpuštaju zaposlenike uz mogućnost povratka ili obveze ponovnog zapošljavanja.
„Izostanci s posla“, kako je prikazano u bazi podataka EUROSTAT-a, definira se kao: osobe koje su zaposlene i imaju formalnu privrženost poslu. Primjeri takve formalne privrženosti su plaće, plaće I osiguranje povratka na posao. Europska anketa o radnoj snazi navodi praznike, vlastite bolesti, kratkotrajni radni odnos i privremene otkaze kao osnovu za takve izostanke. Radnici koji su privremeno otpušteni klasificiraju se kao zaposleni ako im se osigura povratak na posao u roku od tri mjeseca ili od poslodavca primaju najmanje 50% plaće.
U drugom tromjesečju 2020. otprilike 40.9 milijuna osoba u dobi od 20 do 64 godine bilo je privremeno odsutno s posla iz navedenih razloga, više nego dvostruko više nego u usporedbenom razdoblju prethodne godine. Više od 50% izostanaka bilo je zbog otpuštanja zbog kratkotrajnog rada ili sličnih razloga.
Slika 3: Izostanak s posla u EU-27 prema razlozima: Usporedba 2Q 2019 i Q2 2020
Izvor: Baza podataka - Eurostat lfsi_abs_q, zadnje ažuriranje 7.10.2020
Ostavi odgovor