13.8 milijuna građana država članica EU 28 / EFTA u dobi između 15 i 64 godine nije živjelo u svojoj zemlji (zemlji državljanstva) 2018. godine, a ta je brojka porasla za 45% u odnosu na 2008. godinu. Rastući trendovi mogu se primijetiti za stanovnike većine zemalja članica EU, odnosno EFTA-e; značajan porast zabilježen je, međutim, u zemljama jugoistočne Europe, Poljskoj, Mađarskoj i baltičkim zemljama.
„Kreativnost, duh i sposobnost da se ponovo uspravite i pređete svoje granice definiraju dušu Europe“
Papa Franjo, nagrada sv Karlo nagrada, 6. svibnja 2016
Udio rumunjskih državljana s prebivalištem izvan Rumunjske u ukupnom stanovništvu u 17.3. godini iznosio je 2018%, dok je u 2008. taj udio iznosio samo 8.4%. Udio žena - baš kao i u svim drugim zemljama (osim Poljske) bio je veći nego u muškarcima. Taj je udio također očito porastao u desetogodišnjoj usporedbi u sljedećim zemljama:
Preko 80% građana EU / EFTA (u dobi između 25 i 54 godine) živi u inozemstvu kako bi zarađivalo za život
Gledajući dobnu skupinu između 25 i 54 godine, kako bi se isključili oni koji ostaju u inozemstvu radi stjecanja kvalifikacija, vrlo visoke stope zaposlenosti ukazuju na to da je zaposlenost glavni razlog boravka u drugoj EU, odnosno državi EFTA: tijekom godišnjeg prosjeka 2018. bila je 73.5 % za bugarske državljane, 74.3% za državljane Rumunjske, 85.8% za hrvatske državljane, 84.6% za poljske, 85.8% za mađarske, 77.8% za državljane Estonije, 82.1% za latvijske i 84.9% za državljane Litvanije (81,6 % u prosjeku za građane EU / EFTA).
33% građana EU / EFTA koji žive u inozemstvu su stručno ili akademsko kvalificirani
U 2018. trećina osoba ekonomski aktivne dobi (15 do 64) s prebivalištem izvan svoje zemlje ima završenu srednju stručnu spremu (stručni fakulteti, sveučilišta ili sveučilišta primijenjenih znanosti), 40% je završilo stručno obrazovanje, a 26% nema kvalifikacije ,
Mobilnost građana EU-a i EFTA-e definirana slobodom kretanja osoba, jednom od četiri temeljne slobode Europske unije, vrlo je visoka s 22% građana EU / EFTA-e koji odlaze iz svoje matične zemlje u Njemačku da žive (i rade) ondje, s dodatnih 20% ide u Ujedinjeno Kraljevstvo, odnosno 10% u Španjolsku. 15% rumunjskih državljana živi u drugoj državi članici EU / EFTA, s tim da taj broj 11.3% za Hrvate, odnosno 10.6% za bugarske državljane.
Tablica 2: Sljedeći državljani (tri najčešća državljanstva građana EU / EFTA) živjeli su u zemljama članicama EU-a i EFTA-e od 1. siječnja 2018. godine:
Tablica 3: Građani s uobičajenim prebivalištem u drugoj državi članici EU / EFTA od 1. siječnja 2018. žive u sljedećim državama članicama EU / EFTA.
Izvor: Baza podataka - Eurostat migr_pop9ctz
Napomena: Da bi se prikazala mobilnost radne snage, tržište rada i demografski podaci državljana države članice EU / EFTA objedinjuju se i analiziraju u bazi podataka Europske komisije (baza podataka EUROSTAT). Pojedinci analizirani ovdje i stariji između 15 i 64 godine žive (i rade) najmanje 12 mjeseci u drugoj državi članici EU / EFTA.
Ostavi odgovor