U zemljama članicama Europske unije u godišnjem prosjeku od 2018 181.4 milijuna ljudi starih između 15 i 64 bili su zaposleni sa punim radnim vremenom (110.2 milijuna muškaraca i 71.2 milijuna žena), daljnjih 43 milijuna bilo je zaposleno sa skraćenim radnim vremenom (10.5 milijuna muškaraca i 32.5 milijuna žena).

Udio zaposlenih s nepunim radnim vremenom najveći je u Nizozemskoj, Austriji i Njemačkoj
U 2018-u najveći udio zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom zabilježen je u Nizozemskoj na 50.1%, Austriji u 27.3% i Njemačkoj u 26.8%; te su zemlje također imale najvišu stopu zaposlenosti žena sa skraćenim radnim vremenom. U Nizozemskoj je ta stopa iznosila 75.6%, u Austriji 46.9%, a u Njemačkoj 46.3%. U cijelom europskom prosjeku udio zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom bio je 8.7%, a žene u 31.3%.
Skoro svaki deseti zaposleni muškarac i gotovo svaka treća zaposlena žena u EU-u su u nepunom radnom vremenu. Stope i dalje rastu, pa u mnogim državama članicama više ne predstavljaju samo sporedno pitanje. Prije pozadine mogućnosti, ali i rizika zaposlenosti s nepunim radnim vremenom u kontekstu, primjerice, nedostatka kvalificirane radne snage, fleksibilne rezerve, odgovornosti za njegu i prijetnje staračkim siromaštvom, preporučuje se detaljno i temeljito analizirati to pitanje. raspravljati o tome ne samo na europskoj razini.
navodi Johannes Kopf, predsjedatelj mreže europskih javnih službi za zapošljavanje.
Tijekom posljednjeg desetljeća zaposlenost s nepunim radnim vremenom u zemljama članicama EU u prosjeku je porasla za 12.6%
Puno zaposlenje samo je pokazalo umjereni rast od prosječno + 0.5% u posljednjem desetljeću, a najviše se pripisuje povećanju zaposlenosti žena s punim radnim vremenom (+ 4.0%) budući da se zaposlenost muškaraca smanjila za 1.7%.
Broj zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom u zemljama članicama EU u 2018 bio je veći nego u 2008 za 12.6%, pri čemu je zabilježen jasan relativni porast muškaraca za 24.5% u usporedbi sa ženama (+ 9.2%). Pogledajte sve detalje u nastavku.

U europskom prosjeku gotovo 25% zaposlenih koji rade s skraćenim radnim vremenom u dobi između 15-a i 64 "nenamjenski su zaposleni na nepuno radno vrijeme"
Razlozi zaposlenja sa skraćenim radnim vremenom su različiti za muškarce i žene, a također pokazuju različite ponderiranje za pojedine zemlje. U prosjeku u Europi, glavni je razlog bio taj što muškarci nisu mogli naći mjesto zaposlenja, treninga i stručnog usavršavanja kao drugog razloga. Žene su najčešće izjavljivale obvezu brige o djeci i drugoj rodbini, a praćeno je nedostatkom radnih mjesta sa punim radnim vremenom. Pogledajte sve detalje u nastavku.
U ovom trenutku dva najčešće navedena razloga trebala bi se temeljitije razjasniti. Zaposleni koji nisu mogli pronaći bilo koje radno mjesto s punim radnim vremenom nazivaju se i „nehotice zaposleni na pola radnog vremena“. U tu se skupinu u prosjeku uključuje 24.8% (2018 .: 22.1% žena i 33.4% muškaraca) honorarno zaposlenih; u 12 država mreže PES taj je udio bio očito iznad prosjeka.

Žene su prvenstveno navele brigu o djeci i drugoj rodbini kao razlog za odabir honorarnog zaposlenja; u prosjeku je 22.3% svih ispitanih osoba to navelo kao primarni razlog - međutim samo 5.3% muškaraca, ali 27.7% žena. Kao posljedica nedovoljne dostupnosti ustanova za njegu i različitih modela uloga u obitelji, ovdje su možda navedena samo dva od mnogih razloga za smanjenje radnog vremena zbog obiteljskih obveza.

Napomena: za Bugarsku i Latviju nisu dostupni podaci
Što je viša razina obrazovanja niža je stopa zaposlenosti sa skraćenim radnim vremenom
Stopa zaposlenosti muškaraca i žena u prosjeku EU-a u korelaciji je s razinom obrazovanja - što je viša razina obrazovanja, to je manji udio honorarne zaposlenosti. Ta je povezanost prepoznatljiva po stopi zaposlenosti žena sa skraćenim radnim vremenom u svim državama članicama, osim u Češkoj i Austriji.

Pozicije s punim radnim vremenom u sektoru industrije i građevinarstva opadaju, a broj pozicija u tercijarnom sektoru i dalje raste
U 2018-u je samo 24% zaposlenih radilo u proizvodno orijentiranim poduzećima i građevinskom sektoru, dok su u 2008 i dalje činili 28%. Suprotno tome, u tercijarnom sektoru taj se udio povećao s 67% na 71%.
Tijekom posljednjeg desetljeća pozicije s punim radnim vremenom uglavnom su izgubljene u industrijskom i građevinskom sektoru. Poduzeća koja djeluju u tercijarnom sektoru nastavila su, međutim, izrazito velik porast broja radnih mjesta s skraćenim i skraćenim radnim vremenom, prije svega kod pružanja slobodnih, znanstvenih, tehničkih i drugih komercijalnih usluga, praćenih turizmom, zdravstvenim i socijalnim, kao i informacijski i komunikacijski sektori.
Detalji:
Razvoj stalnog zaposlenja 2008-2018
wdt_ID | zemlje | ukupno | Žene | Muškarci |
---|---|---|---|---|
1 | Europska unija - 28 zemalja | 0,5 | 4,0 | -1,7 |
2 | Belgija | 3,6 | 11,2 | -0,4 |
3 | Bugarska | -7,0 | -7,3 | -6,8 |
4 | Češka Republika | 2,1 | 4,5 | 0,4 |
5 | Danska | -2,0 | 1,7 | -4,4 |
6 | Njemačke | 4,8 | 7,8 | 3,3 |
7 | Estonija | -5,3 | -8,5 | -2,4 |
8 | Irska | 0,2 | 9,0 | -5,0 |
9 | Grčka | -20,3 | -16,6 | -22,5 |
10 | Španija | -8,9 | -1,3 | -13,4 |
Razvoj zaposlenja sa skraćenim radnim vremenom 2008-2018
wdt_ID | zemlje | ukupno | Žene | Muškarci |
---|---|---|---|---|
1 | Europska unija - 28 zemalja | 12,6 | 9,2 | 24,5 |
2 | Belgija | 16,6 | 12,2 | 35,8 |
3 | Bugarska | -14,0 | -21,7 | -4,5 |
4 | Češka Republika | 54,0 | 50,9 | 65,7 |
5 | Danska | 3,2 | -1,8 | 15,1 |
6 | Njemačke | 14,4 | 13,0 | 20,9 |
7 | Estonija | 72,5 | 59,3 | 104,3 |
8 | Irska | 6,0 | -0,4 | 25,8 |
9 | Grčka | 38,7 | 17,1 | 93,7 |
10 | Španija | 17,6 | 10,2 | 46,9 |
Glavni razlog honorarne zaposlenosti u postotku od ukupnog zaposlenja s nepunim radnim vremenom (15-64 godina) godišnjeg prosjeka 2018: države članice mreže PES
Razlog „Ne mogu naći posao s punim radnim vremenom“
wdt_ID | zemlje | ukupno | Muškarci | Žene |
---|---|---|---|---|
1 | Europska unija - 28 zemalja | 24,8 | 33,4 | 22,1 |
2 | Belgija | 6,8 | 11,4 | 5,6 |
3 | Bugarska | 56,9 | 62,3 | 51,3 |
4 | Češka Republika | 6,5 | 5,0 | 7,0 |
5 | Danska | 12,1 | 10,9 | 12,7 |
6 | Njemačke | 10,2 | 15,9 | 8,9 |
7 | Estonija | 5,8 | 4,5 | 6,4 |
8 | Irska | 17,7 | 32,0 | 11,8 |
9 | Grčka | 70,1 | 75,4 | 66,5 |
10 | Španija | 55,8 | 63,0 | 53,5 |
Razlog "Čuvanje djece ili onesposobljenih odraslih"
wdt_ID | zemlje | ukupno | Muškarci | Žene |
---|---|---|---|---|
1 | Europska unija - 28 zemalja | 22,3 | 5,3 | 27,7 |
2 | Belgija | 21,2 | 7,6 | 24,8 |
3 | Bugarska | 0,0 | 0,0 | 0,0 |
4 | Češka Republika | 21,9 | 0,0 | 28,8 |
5 | Danska | 1,8 | 0,0 | 2,5 |
6 | Njemačke | 25,5 | 5,5 | 30,2 |
7 | Estonija | 10,6 | 0,0 | 14,5 |
8 | Irska | 21,2 | 5,2 | 27,7 |
9 | Grčka | 3,7 | 0,0 | 5,8 |
10 | Španija | 12,5 | 1,9 | 16,0 |
Kako 1