43 milijuna ljudi širom EU-a radi na određeno vrijeme, a to je 4.8 milijuna prije više od deset godina. Tko, gdje i zašto?

U zemljama članicama Europske unije u godišnjem prosjeku od 2018 181.4 milijuna ljudi starih između 15 i 64 bili su zaposleni sa punim radnim vremenom (110.2 milijuna muškaraca i 71.2 milijuna žena), daljnjih 43 milijuna bilo je zaposleno sa skraćenim radnim vremenom (10.5 milijuna muškaraca i 32.5 milijuna žena).

Udio zaposlenih s nepunim radnim vremenom najveći je u Nizozemskoj, Austriji i Njemačkoj

U 2018-u najveći udio zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom zabilježen je u Nizozemskoj na 50.1%, Austriji u 27.3% i Njemačkoj u 26.8%; te su zemlje također imale najvišu stopu zaposlenosti žena sa skraćenim radnim vremenom. U Nizozemskoj je ta stopa iznosila 75.6%, u Austriji 46.9%, a u Njemačkoj 46.3%. U cijelom europskom prosjeku udio zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom bio je 8.7%, a žene u 31.3%.

Skoro svaki deseti zaposleni muškarac i gotovo svaka treća zaposlena žena u EU-u su u nepunom radnom vremenu. Stope i dalje rastu, pa u mnogim državama članicama više ne predstavljaju samo sporedno pitanje. Prije pozadine mogućnosti, ali i rizika zaposlenosti s nepunim radnim vremenom u kontekstu, primjerice, nedostatka kvalificirane radne snage, fleksibilne rezerve, odgovornosti za njegu i prijetnje staračkim siromaštvom, preporučuje se detaljno i temeljito analizirati to pitanje. raspravljati o tome ne samo na europskoj razini.

navodi Johannes Kopf, predsjedatelj mreže europskih javnih službi za zapošljavanje.

Tijekom posljednjeg desetljeća zaposlenost s nepunim radnim vremenom u zemljama članicama EU u prosjeku je porasla za 12.6%

Puno zaposlenje samo je pokazalo umjereni rast od prosječno + 0.5% u posljednjem desetljeću, a najviše se pripisuje povećanju zaposlenosti žena s punim radnim vremenom (+ 4.0%) budući da se zaposlenost muškaraca smanjila za 1.7%.

Broj zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom u zemljama članicama EU u 2018 bio je veći nego u 2008 za 12.6%, pri čemu je zabilježen jasan relativni porast muškaraca za 24.5% u usporedbi sa ženama (+ 9.2%). Pogledajte sve detalje u nastavku.

U europskom prosjeku gotovo 25% zaposlenih koji rade s skraćenim radnim vremenom u dobi između 15-a i 64 "nenamjenski su zaposleni na nepuno radno vrijeme"

Razlozi zaposlenja sa skraćenim radnim vremenom su različiti za muškarce i žene, a također pokazuju različite ponderiranje za pojedine zemlje. U prosjeku u Europi, glavni je razlog bio taj što muškarci nisu mogli naći mjesto zaposlenja, treninga i stručnog usavršavanja kao drugog razloga. Žene su najčešće izjavljivale obvezu brige o djeci i drugoj rodbini, a praćeno je nedostatkom radnih mjesta sa punim radnim vremenom. Pogledajte sve detalje u nastavku.

U ovom trenutku dva najčešće navedena razloga trebala bi se temeljitije razjasniti. Zaposleni koji nisu mogli pronaći bilo koje radno mjesto s punim radnim vremenom nazivaju se i „nehotice zaposleni na pola radnog vremena“. U tu se skupinu u prosjeku uključuje 24.8% (2018 .: 22.1% žena i 33.4% muškaraca) honorarno zaposlenih; u 12 država mreže PES taj je udio bio očito iznad prosjeka.

Žene su prvenstveno navele brigu o djeci i drugoj rodbini kao razlog za odabir honorarnog zaposlenja; u prosjeku je 22.3% svih ispitanih osoba to navelo kao primarni razlog - međutim samo 5.3% muškaraca, ali 27.7% žena. Kao posljedica nedovoljne dostupnosti ustanova za njegu i različitih modela uloga u obitelji, ovdje su možda navedena samo dva od mnogih razloga za smanjenje radnog vremena zbog obiteljskih obveza.

Što je viša razina obrazovanja niža je stopa zaposlenosti sa skraćenim radnim vremenom

Stopa zaposlenosti muškaraca i žena u prosjeku EU-a u korelaciji je s razinom obrazovanja - što je viša razina obrazovanja, to je manji udio honorarne zaposlenosti. Ta je povezanost prepoznatljiva po stopi zaposlenosti žena sa skraćenim radnim vremenom u svim državama članicama, osim u Češkoj i Austriji.

Pozicije s punim radnim vremenom u sektoru industrije i građevinarstva opadaju, a broj pozicija u tercijarnom sektoru i dalje raste

U 2018-u je samo 24% zaposlenih radilo u proizvodno orijentiranim poduzećima i građevinskom sektoru, dok su u 2008 i dalje činili 28%. Suprotno tome, u tercijarnom sektoru taj se udio povećao s 67% na 71%.

Tijekom posljednjeg desetljeća pozicije s punim radnim vremenom uglavnom su izgubljene u industrijskom i građevinskom sektoru. Poduzeća koja djeluju u tercijarnom sektoru nastavila su, međutim, izrazito velik porast broja radnih mjesta s skraćenim i skraćenim radnim vremenom, prije svega kod pružanja slobodnih, znanstvenih, tehničkih i drugih komercijalnih usluga, praćenih turizmom, zdravstvenim i socijalnim, kao i informacijski i komunikacijski sektori.

Detalji:

Razvoj stalnog zaposlenja 2008-2018

Razvoj zaposlenja sa skraćenim radnim vremenom 2008-2018

Glavni razlog honorarne zaposlenosti u postotku od ukupnog zaposlenja s nepunim radnim vremenom (15-64 godina) godišnjeg prosjeka 2018: države članice mreže PES

Razlog „Ne mogu naći posao s punim radnim vremenom“

Razlog "Čuvanje djece ili onesposobljenih odraslih"