Osnovno pravilo „što je viša razina obrazovanja niži je rizik nezaposlenosti“ i dalje vrijedi u svim državama članicama MZO-a (EU, Island i Norveška), uz samo dvije malene iznimke, i premda je sve manje i manje ljudi sa niske kvalifikacije na tržištu rada u Europi, razlika se i dalje povećava unatoč ovom razvoju. Rastuća razina automatizacije i premještanja proizvodnih pogona u zemlje koje nisu članice EU smanjuju izglede nekvalificiranih osoba što rezultira neophodnim u daljnjim političkim mjerama. Budući da su razvoji 2005-a u pojedinim zemljama dali vrlo raznolike rezultate, u njima se također međusobno provode i demografski razvoj i migracije.
Podaci s međunarodno uporedivog tržišta rada raščlanjuju osobe na sljedeće formalne razine kvalifikacija:
- ISCED razina 0-2 (manje od osnovnog, osnovnog i nižeg srednjeg obrazovanja), koja se naziva "nisko kvalificiranom radnom snagom".
- ISCED razina 3 i 4 (viši srednjoškolski i post-srednjoškolski fakultet), koji se nazivaju "srednje kvalificiranom radnom snagom".
- ISCED razina 5-8 (tercijarno obrazovanje), naziva se "visokokvalificirana radna snaga".
Stopa nezaposlenosti (15 do 74 godina) osoba s niskim kvalifikacijskim sposobnostima iznosila je 13.2% u europskom prosjeku u 2018. Srednje kvalificirana radna snaga imala je značajno niži rizik od nezaposlenosti na 6.2%, a visokokvalificirana radna snaga imala je samo 4.1%.
Položaj osoba s niskim kvalifikacijama izrazito se pogoršao u razdoblju između 2005 i 2018; jaz se u ovom razdoblju očito povećao. Dok je njihova stopa nezaposlenosti u 2005-u bila samo viša za faktor 1.3 iznad srednje kvalificirane radne snage, odnosno faktor 2.4 iznad visokokvalificirane radne snage, stopa nezaposlenosti radne snage s niskim kvalifikacijama u 2018-u bila je 2.1 puta, odnosno 3.2 puta veća. Također je potpuno jasno da je u 2018-u nezaposlenost stopa niskokvalificirane radne snage je iznad vrijednosti 2005-a, dok su ove brojke očito smanjene za ostale dvije skupine.
To je također značajno u kontekstu razvoj radne snage (nezaposleni i zaposleni između 15 i 74 godina) pokazuje trend pada radne snage s niskim kvalifikacijama u svim državama članicama PES mreže od 2005-a, osim Estonije, Švedske i Norveške. Stupanj obrazovanja i zaposlenih i nezaposlenih pomaknuo se u svim državama članicama jasno prema tercijarnom obrazovanju, stopa porasta u toj skupini između 18% u Danskoj i 196% na Malti u razdoblju između 2005 i 2018.
Pozitivan trend sve većeg broja ljudi koji uspijevaju završiti razinu obrazovanja izvan obvezne više je nego dobrodošao; snažno ga je podržala Europska garancija za mlade i javne službe zapošljavanja. Unatoč tome, još uvijek zahtijeva daljnja politička nastojanja, iako unatoč ukupnom broju osoba s niskim vještinama na tržištu rada koje se zapravo smanjuje, njihove perspektive za posao također vidljivo nastavljaju opadati.
naglašava Johannes Kopf, predsjednik mreže PES-a.
Broj radne snage sa srednjim kvalifikacijama nije izložen nikakvim snažnim fluktuacijama u cijeloj EU, međutim, primjećena su različita kretanja u pojedinim državama članicama, vjerojatno i zbog migracijskih kretanja - u Češkoj se broj radne snage smanjio za 7% između 2005 i 2018 i stopa nezaposlenosti smanjila se za postotak bodova 5.1. U Poljskoj se broj nezaposlenih i zaposlenih na ovom obrazovnom nivou smanjio za 14% praćen jasnim padom stope nezaposlenosti za 14.7%. Ovaj se trend može primijetiti i u Slovačkoj - gdje se radna snaga smanjila za 7%, stopa nezaposlenosti za 8.6 postotni bod u usporedbi s 2005-om.
U Njemačkoj je, međutim, smanjenje stope nezaposlenosti popraćeno rastućom ponudom radne snage (stopa nezaposlenosti smanjena je za 8.2 postotni bod u usporedbi s 2005, radna snaga povećana je za 6%).
Najveće povećanje stope nezaposlenosti zabilježeno je u Grčkoj (+ 9.8 postotni bod), s smanjenim brojem radne snage sa srednjom kvalifikacijom (-4%).
Stopa nezaposlenosti prema razini obrazovanja, ali i razvoju u pojedinim zemljama pokazuje značajne razlike između 2005 i 2018. Primjerice, vidljivo je - za razliku od svih ostalih zemalja - da je nezaposlenost visokokvalificirane radne snage u Danskoj bila nešto iznad razine srednje kvalificirane radne snage u 2018-u, a u Portugalu je rad s niskim kvalifikacijama imao minimalno bolje izglede od srednje kvalificirane radne snage.
Razvoj situacije s nisko kvalificiranom radnom snagom jasno je zabilježio porast rizika, posebno u Švedskoj, gdje je stopa nezaposlenosti osoba s niskim kvalifikacijama i dalje viša za faktor 2005 iznad srednje kvalificirane radne snage, odnosno za faktor 1.9 iznad visoko kvalificirani, a u 2.9-u je njihova stopa nezaposlenosti bila 2018, odnosno 4.2 puta veća.
Razvoj situacije s nisko kvalificiranom radnom snagom jasno je zabilježio porast rizika, posebno u Švedskoj, gdje je stopa nezaposlenosti osoba s niskim kvalifikacijama i dalje viša za faktor 2005 iznad srednje kvalificirane radne snage, odnosno za faktor 1.9 iznad visoko kvalificirani, a u 2.9-u je njihova stopa nezaposlenosti bila 2018, odnosno 4.2 puta veća.
I u Češkoj i u Slovačkoj jaz se posebno povećao u 2018 - stopa nezaposlenosti osoba s niskim kvalifikacijama bila je 5.1 puta viša nego stope srednje kvalificirane radne snage i 8.9, odnosno 9.6 puta više od one visoko kvalificirane radne snage.
Nakon toga za svaku pojedinu zemlju može se prikazati odgovarajući grafički prikaz.
Pojedinosti o državi
Sirova tablica podataka
Preuzmite neobrađene podatke (XLSX)
Bez obzira na stupanj obrazovanja, stope nezaposlenosti su, naravno, prvenstveno bile u skladu s ekonomskim kretanjima posljednjih godina.
Teški ekonomski okvirni uvjeti predstavljaju izazov osobama na svim razinama obrazovnog obrazovanja od 2009-a.
U šest zemalja članica Mreže stopa nezaposlenosti ostala je i u 2018 u svakoj od tri kategorije ISCED-a iznad vrijednosti 2005-a, u jedanaest država članica - stope na svim razinama postignuća bile su niže od vrijednosti 2005-a.
In Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu mnoge su osobe s tercijarnim obrazovnim obrazovanjem postale nezaposlene kao rezultat državne dužničke krize. U 2008-u su ove tri zemlje već registrirale najviše stope nezaposlenosti na ovoj razini obrazovanja; za 2013 stope su porasle na 20.4% u Grčkoj, 16% u Španjolskoj i 12.7% u Portugalu. Dok je stopa nezaposlenosti u Portugalu porasla na 5.4% u 2018-u, Grčka i Španjolska očito su ostale iznad stope registrirane u 2005-u.
Demografska situacija u pojedinim zemljama sve se više razvija i postaje još jedan izazovan čimbenik.
In Bugarska i Rumunija zamjetno smanjenje populacije (-8% odnosno -9%) koje je prvenstveno karakteriziralo padom populacije između dobi 20 i 34 (-24% odnosno -32%). To je također rezultiralo značajnim padom raspoložive ponude radne snage u ovoj dobnoj skupini dosegnuvši -19% u Bugarskoj i -27% u Rumunjskoj.
In Španija te u Češka Republika populacija je ukupno porasla za 8%, odnosno 4%, a dobna skupina 20 u 34 je, međutim, opadala s 27%, odnosno 20%; a radna snaga se još više smanjila za 31% odnosno 23%.
Diljem Europske unije ukupna populacija bila je za 4% veća nego u 2005-u, dobna skupina od 20 do 34 također je u prosjeku opadala za 9% u Uniji. Ovi trendovi zabilježeni su i u ponudi radne snage s ukupnim povećanjem 6%, dok je za dobnu skupinu između 9 do 20 zabilježeno smanjenje od 34%.
Napomena: (najveće moguće) razdoblje praćenja za 2005 do 2018 odabrano je zbog prekida podataka u 2004.
Napredna najava: sljedeći broj Biltena o tržištu rada izaći će u listopadu 2019; s naglaskom na trendovima zaposlenosti u državama članicama MZO-a.
Ostavi odgovor