Pet milijuna manje dugotrajno nezaposlenih u EU-u od 2013-a, ali još uvijek predstavlja ogroman izazov!

Rastuća dinamika naših tržišta rada i sve češće promjene posla čine kratka razdoblja nezaposlenosti sasvim normalnim za većinu ljudi za razliku od generacija naših roditelja ili baka i djedova. Veliki dio napora europskih javnih službi za zapošljavanje usmjeren je na isplatu naknada za nezaposlene, čineći slobodna radna mjesta transparentnim i, kad je to potrebno, i brzo osiguravajući upućivanje posla. Uz slučajno gledano, nezaposlenost je time izgubila neki svoj dramatični karakter. Dugotrajna nezaposlenost i dalje ostaje veliki izazov. Rizik od siromaštva, gubitak samopouzdanja i kvalifikacija te radikalno potonuće šanse za zaposlenje samo su neke od negativnih posljedica dugotrajne nezaposlenosti. Stoga se sve organizacije PES-a intenzivno i kontinuirano fokusiraju na strategije za borbu protiv dugotrajne nezaposlenosti - bilo kroz prevenciju ili intenzivne napore usmjerene na reintegraciju dugotrajno nezaposlenih.

Za potrebe europskih usporedbi (EUROSTAT) dugotrajno nezaposleni su oni koji se u istraživanjima koje vode središnji statistički uredi u pojedinim zemljama trenutno nalaze kao nezaposleni i traže posao više od jedne godine.

Sljedeće izvješće daje pregled dugotrajne nezaposlenosti u europskoj usporedbi.

Udio dugotrajno nezaposlenih koji su bez posla 12 ili više mjeseci svih nezaposlenih u dobi od 15 do 74 godine ostao je u europskom prosjeku preko 40% od 2011. godine, a dostigao je svoj tužni vrhunac 2014. godine sa 49.3%. Od tada se taj udio smanjuje; u godišnjem prosjeku 2018. godine iznosio je 43%. Situacije na tržištu rada u zemljama EU-a vrlo se razlikuju - s udjelom LTU-a koji je u 10.3. godini na otoku dosegao 2018%, a u Grčkoj 70.3%.

U 2018. udio dugotrajno nezaposlenih svih nezaposlenih također je nastavio opadati u prosjeku EU u usporedbi s prethodnom godinom - za 1.7 postotnih bodova. Osam zemalja PES-a zabilježilo je porast, Litva s najviše 4.0 postotna boda - dok je u Luksemburgu taj udio smanjen za 13.4 postotna boda.

Udio dugotrajno nezaposlenih muškaraca i žena u prosjeku je samo neznatan u svim zemljama članicama EU (43.1% odnosno 42.8%). Međutim, u nekim je zemljama udio žena znatno niži od muškaraca - na Malti: 22.7% prema 36.%; u Irskoj: 31.6% prema 40.1%; u Rumunjskoj: 38.6% prema 47.1%. U samo sedam zemalja udio žena bio je nešto viši, primjerice u Španjolskoj s 43.7% (muškaraca - 39.6%).

Razvoj dugoročne nezaposlenosti uvelike se razlikovao u pojedinim državama članicama tijekom posljednjeg desetljeća. Dok su Švedska i Danska još uvijek imale relativno nizak udio dugotrajno nezaposlenih u 2008. godini, koji je nastavio rasti do 2015., a zatim se smanjio u posljednjih nekoliko godina, Slovačka, Hrvatska i Bugarska, na primjer, već imaju vrlo visok udio dugotrajno nezaposlenih deset prije nekoliko godina. U Njemačkoj se udio dugotrajno nezaposlenih kontinuirano smanjuje od 2009. godine. Interaktivna tablica na kraju ovog izvješća nudi vizualizaciju, odnosno usporedbu kretanja u pojedinim državama članicama.

U EU je u godišnjem prosjeku 7.188. godine uračunato 2018 milijuna dugotrajno nezaposlenih. Razvoj apsolutni broj dugotrajno nezaposlenih u posljednjih deset godina pokazuje da je u EU dostigao vrhunac 2013. godine, dosegnuvši u prosjeku 12.323 milijuna. Taj je vrh, međutim, primijećen samo u devet država članica EU. U Njemačkoj se dugotrajna nezaposlenost kontinuirano smanjuje od 2009. godine, a Estonija i Mađarska bilježe pozitivan razvoj od 2011. godine. U Francuskoj, Luksemburgu, Austriji i Norveškoj taj je rast zaustavljen tek u 2016. U ostalim zemljama članicama preokret trenda postao je očit između 2012. i 2016.

U 2018. godini u Bugarskoj, Grčkoj, Latviji i Slovačkoj preko 40% svih dugotrajno nezaposlenih nezaposleno je bilo četiri ili više godina. U prosjeku EU, apsolutni broj dugotrajno nezaposlenih ohrabruje i dalje od 2015. godine.

Dugotrajna nezaposlenost uglavnom je koncentrirana među starijim osobama - u 22 države članice EU i Norveškoj više od 40% nezaposlenih u dobi između 50 i 74 godine bilo je bez zaposlenja 12 mjeseci ili duže, u Slovačkoj i Grčkoj 76.2%, odnosno 79.7%. U dobnoj skupini od 15 do 24 godine taj je udio veći od 40% u samo pet zemalja: Rumunjskoj (41.3%), Bugarskoj (46.5%), Slovačkoj (47%), Italiji (49.5%) i Grčkoj (53%).

Javne službe za zapošljavanje igraju ključnu ulogu u održivoj reintegraciji dugotrajno nezaposlenih (LTU) natrag na tržište rada. U veljači 2016. Vijeće EU usvojilo je "Preporuka o integraciji dugotrajno nezaposlenih (LTU) na tržište rada".

Ova preporuka izričito je zatražila od Europske mreže javnih službi za zapošljavanje (mreže PES-a) da doprinese praćenju njezine provedbe. Ovo zanimljivo izvješće sažima nedavna kretanja PES-a u integraciji dugotrajno nezaposlenih natrag na tržište rada, nudi pregled učinaka Preporuke izvijestio PES, a također ocrtava i zajedničke izazove sa kojima se susreće PES.

Sljedeća interaktivna tablica (odaberite zemlje u nastavku) prikazuje udio dugotrajno nezaposlenih svih nezaposlenih u zemljama PES mreže od 2008. godine u postocima / Izvor: Baza podataka - Eurostat une_ltu_ain

Udio dugotrajno nezaposlenih po zemljama